Stres i kortizol: kako utječu na tijelo i kožu te kako ih držati pod kontrolom

Ljudi nikada prije nismo toliko pažnje posvećivali zdravom načinu života. Svakim danom sve je više onih koji brinu o fit tijelu, redovito vježbaju, imaju zavidnu kondiciju, sjajnu kosu, idealan omjer masnog i mišićnog tkiva i slično.

No, uz svu pažnju koju u suvremenom društvu posvećujemo fizičkom izgledu, još uvijek prečesto zaboravljamo na psihičko zdravlje koje na prvi pogled možda nije vidljivo. Riječ je o zdravlju našeg uma i emocija, koje je često zanemareno, a upravo je danas izloženo velikim izazovima. Stres na poslu i kod kuće, preopterećenost, ubrzan životni tempo, visoka očekivanja koja postavljamo sami sebi i stalni pritisci sa svih strana prečesto nas vode u stanje kroničnog stresa, koje može imati brojne negativne posljedice za naše zdravlje.

Jedan od ključnih hormona povezanih sa stresom je kortizol. U kratkotrajnim stresnim situacijama kortizol ima važnu ulogu jer pomaže tijelu da se prilagodi i odgovori na izazov. Problem nastaje kada stres traje dugo i kada razina kortizola ostaje povišena. Tada organizam može biti gotovo neprestano u stanju napetosti, što se može odraziti na naše raspoloženje, energiju, san i opće osjećanje.

Iako smo se na stres na neki način navikli, i dalje želimo pronaći odgovor na pitanje: „Kako pobijediti stres i držati razinu kortizola pod kontrolom?“ Time možemo pridonijeti boljoj kvaliteti života, većem osjećaju ravnoteže i općem zdravlju.

Odlična prirodna pomoć za ublažavanje svakodnevnog stresa su CBD kapi Amber. Više o tome pročitajte u nastavku bloga.

Što je stres i koji su tjelesni znakovi stresa

Najprije je potrebno odgovoriti na pitanje: „Što je stres?“ Stres je zapravo normalan odgovor organizma na podražaje iz okoline koji narušavaju osobnu ravnotežu. U manjim količinama nije problematičan, no učestalo izlaganje stresnim situacijama može negativno utjecati na psihičko, a posljedično i na fizičko zdravlje.

Život bez stresa danas je gotovo nemoguć. Ljudi su ga prihvatili kao sastavni dio života i kada netko nije pod stresom, to je prije iznimka nego pravilo. Biti pod stresom danas je postalo svojevrsna „normalnost“ s kojom smo se naučili živjeti. No, dugotrajna izloženost stresu može biti odgovorna za brojne tegobe koje nas pogađaju – možemo se razboljeti, postati razdražljivi ili nervozni, imati problema sa spavanjem i još mnogo toga.

Jedan od ključnih hormona koji sudjeluju u odgovoru organizma na stres je kortizol. Kada naše tijelo prepozna stres, nadbubrežne žlijezde počinju otpuštati kortizol, koji pomaže organizmu da se nosi s opterećenjem. U kratkotrajnim stresnim situacijama to je prirodan i koristan mehanizam. Međutim, kada stres postane kroničan, poremećena regulacija kortizola može pridonijeti različitim fizičkim i psihičkim tegobama.

Simptomi koje možemo osjetiti kada smo izloženi stresu uključuju glavobolju, bolove u želucu, manjak energije, nesanicu, oslabljen imunitet i druge tegobe. Sve to možemo povezati s pitanjem: „Što je stres i kako na nas utječe?“

Stres je također jedan od važnih čimbenika povezanih s pojavom upalnih promjena. U trenutku kada naše tijelo prepozna određenu negativnu promjenu ili prijetnju, imunološki sustav pokreće odgovor kako bi se nosio s njom. Jedan od mogućih oblika takvog odgovora je upala. Upala je prirodan obrambeni mehanizam koji pomaže tijelu u zaštiti od mikroorganizama i drugih štetnih čimbenika, no dugotrajan stres može utjecati na regulaciju imunološkog odgovora i pridonijeti upalnim procesima.

Tjelesni znakovi stresa mogu se očitovati i kroz povezanost crijeva i kože. Budući da takvih je problema sve više, odnos psihičkog zdravlja i kože proučava posebna grana dermatologije – psihodermatologija. Stresne situacije mogu utjecati i na ravnotežu mikroorganizama u crijevima, što može biti jedan od čimbenika povezanih s upalnim promjenama. Upalni procesi koji se odvijaju unutar našeg organizma mogu se izvana manifestirati kroz različita kožna stanja, poput akni, psorijaze, ekcema, dermatitisa i drugih tegoba.

Postoje pokazatelji koji u određenoj mjeri povezuju pojedine kožne probleme sa stresnim i emocionalnim okidačima:

• rozacea – 94 %
• pruritus (svrbež) – 86 %
• atopijski dermatitis – 76 %
• psorijaza – 62 %
• akne – 55 %

Izvor: Tisserand (2018)

Stresom upravljaju dva glavna hormona koji koordiniraju promjene u organizmu – stresni hormoni kortizol i adrenalin.

Kada smo pod stresom, naš simpatički živčani sustav otpušta hormone stresa, poput kortizola i adrenalina. Kronične stresne situacije mogu dovesti do stalno povišenih razina tih hormona, što može ostaviti negativne posljedice i na našoj koži.

Kortizol utječe na povećanu proizvodnju sebuma i time može pridonijeti pogoršanju stanja mješovite i masne kože. Kao posljedica mogu se pojaviti prištići i akne.

Klinička opažanja pokazuju da takvo psihičko stanje može usporiti proces obnove kože, oslabiti imunološki sustav i posljedično pridonijeti pojavi različitih kožnih problema, poput ekcema, svrbeža, koprivnjače i slično.

Već postojeći kožni problemi mogu se pogoršati. Zato se tijekom stresnih situacija stanje akni, dermatitisa ili psorijaze često dodatno pogoršava, a kožu možemo još više oštetiti učestalim dodirivanjem i češanjem.

Posljedice stresa i njegovi tjelesni znakovi mogu biti i nervoza, nemir i tjeskoba.

Koža je ogledalo zdravlja

Izreka koja itekako vrijedi! Koža i živčani sustav vrlo su snažno povezani, zbog čega je naša koža iznimno osjetljiva i na emocionalna stanja. Naše tijelo prati promjene našeg psihičkog stanja i odražava ih kroz fizičke reakcije. Sigurno vam se već dogodilo da ste nakon razdoblja intenzivnog stresa ili iznenadnog šoka neko vrijeme kasnije primijetili snažnu, neobjašnjivu pojavu promjena na koži ili pojačano ispadanje kose, krhke i lomljive nokte... Upravo je to to „ogledalo“ koje može ukazivati na neravnotežu unutar nas.

Kao što smo već spomenuli, stresne situacije, tjeskoba ili depresija mogu pridonijeti pojavi novih kožnih problema ili pogoršanju postojećih. Tako nastaje začarani krug iz kojeg je teško izaći jer se zbog problema s kožom također suočavamo s anksioznošću, nervozom i lošom slikom o sebi, što za nas postaje novi izvor stresa.

Posljedice stresa

U kakvom se stanju nalazi naš organizam možemo doznati relativno jednostavno. Mnogo nam može otkriti već posjet liječniku obiteljske medicine, koji može analizirati krv i izmjeriti puls. No podatke o tome kako je s našim psihičkim stanjem nešto je teže dobiti, odnosno teže je pronaći odgovor koji bi nam pokazao „stupanj opterećenja“ i eventualna odstupanja od zdravog stanja na koja bismo trebali obratiti pozornost.

Iako se „misije zdravog načina života“ najčešće prihvaćamo prvenstveno s mišlju na svoje fizičko zdravlje, ona je iznimno važna i kada je riječ o zdravlju našeg mozga. Važni čimbenici koji utječu na naše psihičko zdravlje su kvalitetan san, uravnotežena prehrana i dovoljno tjelesne aktivnosti.

Unatoč zdravom načinu života, tempo suvremenog života toliko je intenzivan, a izloženost stresu toliko česta da će vam organizam biti zahvalan za malo dodatne pomoći. Zato se nameće pitanje: „Što pomaže protiv stresa?“

Što pomaže protiv stresa?

Lako je reći, ali malo teže provesti u djelo, zar ne? Ipak, postoji nekoliko jednostavnih načina koji vam možda mogu pomoći ublažiti neke od posljedica stresa. No nemojte dopustiti da vam ni ovi savjeti ne postanu dodatni izvor stresa. Važno je zapamtiti da mnogo malih koraka može dovesti do velike promjene.

Za vas smo prikupili nekoliko jednostavnih prijedloga:

• Pobrinite se za svakodnevnu tjelesnu aktivnost jer ona može učiniti čuda – osobito ako uključuje kretanje na svježem zraku.
• Hranite se zdravo i birajte hranu bogatu vitaminima, mineralima i ostalim važnim nutrijentima.
• Koristite tehnike opuštanja, poput vježbi disanja, meditacije i joge.
• Pobrinite se za dovoljno sna; idealno je spavati oko 8 sati noću kako bi se tijelo moglo regenerirati i obnoviti energiju.
• Ograničite praćenje svakodnevnih vijesti.
• Družite se s pozitivno nastrojenim ljudima koji vam donose opuštenost i dobro raspoloženje.
• Smijte se; znate kako kažu – smijeh je pola zdravlja.
• Naučite reći NE – slušajte svoj unutarnji glas i slijedite ga.
• Pronađite hobi; on je često jedan od najboljih načina opuštanja.
• Njegujte se, jer kada njegujete svoju kožu, njegujete i svoj duh.
• Koristite CBD ulja Amber.
• Vodite dnevnik: bilježenje događaja i osjećaja može vam pružiti uvid u svakodnevne situacije i reakcije povezane s njima.

Kako pobijediti stres uz pomoć CBD-a?

Svako ljudsko tijelo ima prirodni endokanabinoidni sustav, koji u interakciji sa živčanim sustavom sudjeluje u regulaciji metabolizma, pamćenja, imunološkog odgovora i drugih temeljnih tjelesnih funkcija. Kronične stresne situacije mogu utjecati na naš endokanabinoidni sustav i ubrzati razgradnju određenih kanabinoida u sustavu. Prema navodima izvornog teksta, nedostatak kanabinoida može biti povezan s narušenim funkcioniranjem organizma, lošim osjećanjem i različitim zdravstvenim tegobama.

Još uvijek tražite odgovor na pitanje: „Kako pobijediti stres?“

Odaberite naša CBD ulja Amber, kojima možete pružiti podršku svojoj koži iznutra prema van i ublažiti negativne učinke stresa na organizam.

Osim toga, naše CBD kapi mogu biti prirodna podrška u svakodnevnom upravljanju stresom i pomoći u ublažavanju posljedica dugotrajne izloženosti stresu